Roman se bavi rijetko tematiziranim aspektima hrvatske prošlosti. U središtu zbivanja je glavni ženski lik Ana Sadak, koja 1945. bježi pred partizanima u austrijski Altaussee. Opisuje se njezin bijeg duž zelene granice, kao i prethodni slojevi zbivanja koji su doveli do bijega i borbe za preživljavanje. Ona je bila njegovateljica u ustaškom dječjem logoru, gdje se altruistički brinula za male zarobljenike, ne sluteći njihovu sudbinu. Time se prikazuje sudbina pojedinca zarobljenoga u povijesnim zbivanjima te se opisuje tzv. „štakorski put“ fašističke emigracije. Roman svakako otvara važne teme suočavanja s austrijskom i hrvatskom prošlošću.
Autor je svoj roman nazvao Doba presvlačenja, na njemačkome Die Zeit der Häutung, a potonja je imenica usko povezana s kožom (die Haut). Doista, taj nam se roman uvlači pod kožu. Boli nas dok pratimo što se događalo i kako se sve odvijalo.
O autoru:
Robert Kleindienst (1975.), austrijski autor, studirao je germanistiku, politologiju i pedagogiju na sveučilištu u Salzburgu. Od 2016. godine ima status slobodnog umjetnika, član je književnih skupina Grazer Autorenversammlung i IG Autorinnen Autoren, Salzburger Autorengruppe te utemeljitelj književnog portala die flut. Autor je romana Später vielleicht (Poslije možda, 2009.), Nicht im Traum (Ni u snu, 2013.) i Zeit der Häutung (Doba presvlačenja, 2019.), zbirke pripovijedaka Vermintes Echo (Minirana jeka, 2014.) kao i zbirke poezije Brandseeleute (Ljudi s jezera Brandsee, 2014.). Dobitnik je književnih nagrada, primjerice za tekst „Aschenmeerschwein: Antikodex“ koji se bavi razotkrivanjem nacionalsocijalističkih zločina. Kleindienstove su glavne teme suočavanje s prošlošću i traumama Drugoga svjetskog rata.
O prevoditeljici:
Milka Car (1973.) studirala je germanistiku i komparativnu književnost na Sveučilištu u Zagrebu (1992–1997) i Beču (1999/2000, ÖAD stipendija), magistrirala 2003. s radom o recepciji njemačke dramatike u hrvatskom nacionalnom kazalištu u Zagrebu u prvoj polovici 20. stoljeća, doktorirala 2008. s radom o dokumentarnoj prozi njemačkoga govornog područja u posljednjoj trećini 20. stoljeća. Od 2000. mlađa asistentica, od 2003. asistentica, od 2004. viša asistentica, od 2010. docentica na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.