Edukacijsko jutro
Jedan od oblika rasne, vjerske, socijalne nesnošljivosti je i antisemitizam. Prema radnoj pravno neobvezujućoj definiciji Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust (engl. akronim: IHRA) antisemitizam je: „određeno poimanje Židova, koje se može iskazivati kao mržnja prema njima. Usmena, pisana i fizička izražavanja antisemitizma koja su usmjerena prema Židovima ili nežidovima i/ili prema njihovoj imovini, ustanovama židovske zajednice te židovskim vjerskim objektima.” Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora u 2020. usvojio je Zaključak kojim potiče hrvatske javne institucije i civilno društvo na promicanje definicije antisemitizma. Uz razvoj obrazovne komponente suzbijanja rasne, vjerske i socijalne nesnošljivosti potrebno je adekvatno upravljati i razvijati mjesta stradavanja i genocida te njegovati kulturu sjećanja na genocid. 2021. godine, Europska komisija izdala je EU Strategy on combating antisemitism and fostering Jewish life (2021 - 2030); zbog rasta antisemitizma u Europi i šire. Dokument predviđa tri temeljne strategije za borbu protiv antisemitizma: sprječavanje i suzbijanje svih oblika antisemitizma, zaštita židovskog života u Europskoj Uniji te edukaciju, istraživanje i sjećanje na holokaust. Koliko je važna edukacija o holokaustu, pokazuju podaci iz istog dokumenta gdje je navedeno da 1 od 20 osoba iz Europe nikad nije čula za holokaust te samo 43% ispitanih smatra da se o holokaustu uči na primjeren način. Ta činjenica nas je potaknula 2009. na uvođenje programa Edukacijska jutra na kojemu se mlade naraštaje poučava o holokaustu i prihvaćanju različitosti putem filma, svjedočanstava preživjelih i predavanja stručnjaka. Održana su više od 90 puta u 16 hrvatskih gradova te još 5 puta izvan hrvatske i 4 puta online, a na njima je sudjelovalo gotovo 40.000 mladih iz 400 odgojno-obrazovnih institucija. Edukacijska jutra privlače pažnju javnosti i medija te su prepoznata kao jedan od najboljih primjera izvaninstitucionalnog obrazovanja o holokaustu i toleranciji od strane meritornih institucija u RH. Osim pokojnog predsjednika Festivala tolerancije, g. Branka Lustiga, u programu su sudjelovali i drugi preživjeli iz RH i inozemstva, kao i europski i svjetski stručnjaci iz područja edukacije o holokaustu. Predsjednik filmskog Festivala tolerancije, jednog od najvidljivijih projekata koje udruga provodi, do smrti bio je Branko Lustig, dvostruki oskarovac i preživjeli holokausta. Svoja svjedočanstva podijelio je s više od 30.000 učenika s područja cijele Republike Hrvatske. Osim Branka Lustiga udruga je organizirala svjedočanstva više desetaka preživjelih u gotovo 15 godina. Mnogo puta je svjedočanstvo dala i Vesna Domany Hardy, živuća svjedokinja holokausta. Gospođa Domany Hardy povjesničarka je umjetnosti, profesorica hrvatskog i engleskog jezika te je radila kao dopisnica za BBC World Service i prevoditeljica. U svojoj bogatoj karijeri živjela je i radila u Pakistanu, Francuskoj, Italiji i Velikoj Britaniji. Zadnjih se godina više aktivirala kao preživjela Holokausta u Londonu gdje je povezana s Holocaust Education Trust-om kao jedan od predavača na njihovom edukacijskom programu za škole. Vesna Domany Hardy članica je upravnog odbora udruge Festival suvremenog židovskog filma Zagreb od osnivanja.
Filmovi na platformi Dijalogija: očuvanje sjećanja na žrtve holokausta holokaust (The Teddy Bear, Još sam ovdje, Skriveno djetinjstvo – Vesnina priča, Jasenovački memento, Lea i Darija te snimka opere za djecu Brundibar)